Izazovi upravljanja kulturno turističkim destinacijama Osječko baranjske županije

Krajem mjeseca svibnja 2017. na simpoziju pod nazivom “Gospodarstvo istočne Hrvatske” održanom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku trojac Dražen Ćućić, Dominik Paparić i Jesenka Ricl su iznijeli rezultate znanstvenog istraživanja o tome koliko učinkovito turistički dionici upravljaju destinacijama Osječko baranjske županije te koliko organizacija i provedba manifestacija i događanja lokalnog karaktera mogu generirati povećanje broja posjetitelja, ali i broj noćenja.

Slijedom društveno ekonomskih prilika u Osječko baranjskoj županiji bilježimo slabiji, ali kontinuiran razvoj proizvoda i usluga kulturnog turizma. Prema podacima iz sustava eVisitor nije vidljivo povećanje broja noćenja proporcionalno datumima organizacije i provedbe lokalnih ili regionalnih događanja – festivala ili manifestacija.

Kultura i turizam

Prema Strategiji razvoja kulturnog turizma RH postavljeni su jasni temelji na kojima počiva razvoj inovativnih i kreativnih linija turističkih proizvoda. Kvaliteta tih proizvoda može utjecati na promociju kulturnih destinacija Osječko baranjske županije te kao takvi osiguravaju pristup novim tržišnim segmentima. Preduvjet tome je uvođenje proizvoda nove generacije (manifestacije, festivali) koji su vidljivi na regionalnim i međunarodnim turističkim kartama.

Hrvatsko društvo kulturnog turizma, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku je 2016. godine provelo anketno istraživanje prema kojemu je dokazano kako od ukupno 122 sudionika anketnog istraživanja 85.2% smatra kako je Slavonija i Baranja gastronomska turistička destinacija, 55.9% smatra kako je eko turistička destinacija, 37.7% eno turistička destinacija dok tek 33.6% smatra kako je prostor Slavonije i Baranje prepoznat zbog razvijenog kulturnog turizma.

Kulturni turizma Slavonije i Baranje je prema mišljenju 73% ispitanih poznat zbog razvijenog etno turizma i načina predstavljanja narodnih i tradicionalnih običaja, a vezano uz ruralna područja, sela, prirodnu i kulturnu baštinu. Svega 13% ispitanika smatra da je Slavonija i Baranja prepoznata zbog arheološkog turizma, dok 10.7% smatra kako je prostor Slavonije i Baranje poznat zbog razvoja urbanog turizma tj. turizma posebnih interesa koji se vežu na suvremenu, urbanu i kulturnu scenu u koju ubrajamo Pannonian Challenge i Osječko ljeto kulture.

Analiza podataka eVisitor sustava

Od siječnja 2016. godine turističke zajednice Republike Hrvatske koriste informacijski sustav za prijavu i odjavu turista pod nazivom eVisitor. Informacijski sustav se koristi u procesu prikupljanja i obradi podataka o pružateljima usluga smještaja i njihovim smještajnim objektima na području Republike Hrvatske. U informacijski sustav za prijavu i odjavu turista se unose svi relevantni podaci o pružateljima usluga smještaja i njihovim smještajnim objektima dostupni iz rješenja koja izdaju Uredi državne uprave u županijama odnosno Ministarstvo turizma. Informacijski sustav za prijavu i odjavu turista se koristi kao jedinstvena i lako pretraživa baza svih pružatelja usluga smještaja odnosno jedinstvena baza svih smještajnih objekata koji posluju na teritoriju RH. Podaci iz eVisitor sustava korišteni su u analizi situacije u Osječko baranjskoj županiji.

Statistički podaci prikazani u sustavu e-Visitor u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2016. godine definiraju broj domaćih i stranih državljana koji su posjetili destinaciju, prikazuju broj ostvarenih noćenja točno prema danima u godini kada su posjetitelji doputovali i napustili destinacije osječko baranjske županije. Tim podacima valja sučeliti podatke o organiziranim i financiranim manifestacijama i opravdati njihovo održavanje, koje je često puta lokalnog sadržaja i veličine.

Primarni cilj istraživanja je bio postaviti smjernice i definirati korake za razvoj kontinentalnog i kulturnog turizma odnosno ključnih aktivnosti koje će dovesti do povećanog broja noćenja u sezonama od 2017. – 2020., povećanog broja dolazaka turista generiranjem potražnje kroz razvoj i promoviranje novih proizvoda i usluga.

Situacijska analiza

Analiza podataka iz eVisitor sustava treba dati ključni doprinos postizanju vizije i općih ciljeva turističkog razvoja Osječko baranjske županije i to s ciljem postizanja globalne prepoznatljivosti na turističkom tržištu, vremenskom proširenju i bogaćenju proizvodnog portfelja kontinentalnog turizma kako bi se povećao broj turističkih dolazaka i turistička potrošnja.

Pregled dolazaka i noćenja turista u Osječko baranjskoj županiji

U razdoblju od 1. siječnja do 30. studenog 2016 godine prema podacima Turističkog prometa po organizaciji dolaska eVisitor sustava bilježimo ukupan broj posjeta domaćih posjetitelja 60.001, stranih posjetitelja 31.541 čiji zbroj daje ukupno 91.635 posjetitelja Osječko baranjskoj županiji. Ti su posjetitelji ostvarili ukupno 194.864 noćenja, od kojih 122.687 domaći posjetitelji i 72.178 strani posjetitelji. Prosječni ostanak za obje skupine u destinaciji je od 2 do 3 noćenja.

Turistički promet po organizaciji dolazaka

Podaci govore o vrlo rijetkom korištenju usluga turističkih agencija kod domaćih i stranih gostiju. 79.7% svih dolazaka tj. 72.959 gostiju u Županiju je doputovalo u osobnom aranžmanu dok je 20.3% ili 18.583 gosta koristilo usluge agencije. Slični su rezultati korištenja usluga organizacije noćenja od strane turističkih agencija kod domaćih i stranih posjetitelja. Gotovo 80% (79.6%) posjetitelja noćilo je u svom osobnom aranžmanu, dok je njih 20 % koristilo usluge turističkih agencija.

Turistički promet po podvrsti objekta

Prema podvrsti smještajnog objekta kod domaćih i stranih gostiju najzastupljeniji je rezerviranje smještajnih kapaciteta u hotelima te ostalim ugostiteljskim objekata za smještaj, zatim objektima u domaćinstvu te objektima u sklopu obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava.

Ukupno 67 % posjetitelja Osječko baranjskoj županiji noćilo je u hotelskom smještaju, njih 17 % odabralo je smještaj u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj, 8% se odlučilo na smještaj u domaćinstvu, 7% je odabralo smještaj u ruralnom dijelu Županije u sklopu obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava, 1% je noćilo u kampovima, dok niti jedan posjetitelj nije koristio nekomercijalan smještaj ili nije bio prijavljen u sustav eVisitora.

Pregled dolazaka turista prema zemlji porijekla

Osječko baranjsku županiju posjetili su gosti iz ukupno 75 zemalja. Najviše dolazaka je iz Hrvatske (60.001), slijede Bosna i Hercegovina (3.555), Njemačka (3.193), SAD (2.582), Srbija (2.106), Italija (2.005), Austrija (1.948), Mađarska (1.940), Poljska (1.038) i ostali. Očigledna je velika disperziranost gostiju prema zemlji dolaska.

Broj noćenja koja su ostvarili strani turisti je 122.687. Najveći broj noćenja ostvarili su Nijemci (8.709), Talijani (6.667), državljani Bosne i Hercegovine (6.320), Srbi (5.027), Slovenci (4.807), državljani Sjedinjenih američkih država (4.098), Austrije (3.966), Mađarske (3.439), Australije (2.678), Rumunjske (2.520), Nizozemske (2.243), Francuske (2.045) i Poljske (1.872), i ostali.

Turistički promet po danima

Iako generalno možemo govoriti o sezonalnosti kontinentalnog turizma ona nije tako izražena kao na obalnom području, osim toga špice sezone su pomaknute prema predsezoni i post sezoni. Prosječan broj gostiju po danu je 250, a najveći, zabilježen 17. studenog, iznosi 1.035. Prema dostupnim podacima vidljiva je velika oscilacija u dolascima tako da tijekom cijele godine imamo veliki broj dana sa manje od 200 dolazaka (30 % prosjeka).

Zaključak

Na osnovu provedene analize može se zaključiti sljedeće:

Ključno emitivno tržište je unutarnje tj. Hrvatska s oko 65% dolazaka i noćenja. Osječko baranjska županija spada među slabije turistički razvijene županije što je u kontrastu s prirodnom i kulturnom baštinom kojom obiluje.
Velika je disperznost u dolascima gostiju iz stranih zemalja. Najveći broj dolazaka je iz Bosne i Hercegovine (3.555), Njemačke (3.193), SAD (2.582), Srbije (2.106), Italije (2.005), Austrije (1.948), Mađarske (1.940), Poljske (1.038), itd.
79.7% svih dolazaka tj. 72.959 gostiju u Županiju je doputovalo u osobnom aranžmanu dok je 20.3% ili 18.583 gosta koristilo usluge agencije. Činjenica je da turistički proizvodi županije nisu prepoznati kod turističkih agencija.
Prisutna je sezonalnost iako ne tako izražena kao u obalnim destinacijama. Također, više je pomaknuta ka pred i post sezoni. Očigledna je oscilacija u dolascima po danima tijekom cijele godine tako da se u istom tjednu događaju vrlo visoki i vrlo niski broj posjeta.
Broja dolazaka i noćenja u Osječko baranjskoj županiji nije moguće čvrsto uzročno povezati s održanim manifestacijama. Pretpostavka je da je velika većina manifestacija lokalnog karaktera, okrenuta vlastitim građanima.
Preferirane vrste smještaja su hoteli. Ukupno 67 % posjetitelja Osječko baranjskoj županiji noćilo je u hotelskom smještaju, njih 17 % odabralo je smještaj u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj, itd.
Gradovi Osijek i Đakovo su prostori s najvećim brojem organiziranih događanja, dok se događanja na području Baranje prikazuju točkasto ovisno o mjestu organizacije.

Prema rezultatima anketnog istraživanja iz 2016. godine i mišljenju 75.4% ispitanih u ponudu kulturnog turizma najviše ekonomske i atrakcijske vrijednosti unose kulturne rute i atrakcije, tematski parkovi i izletišta, dok podjednaki broj ispitanih njih 11.5% smatra kako doživljaji, shopping ture, ugostiteljski aranžmani, muzeološki, edukativni i znanstveni program mogu učiniti isto. Prema mišljenju 48.4% ispitanih promociju kulturnog sadržaja i turističkoj ponudi domaćim i stranim turistima provode uredi turističke zajednice, prema mišljenju 13.9% ispitanih to čine kulturne institucije, a 12.3 % smatra da to čine udruge građana u kulturi. Od ponude kulturnog turizma posjetitelji najviše očekuju doživljaje koji nadahnjuju, lokalno, ali međunarodne kvalitete, izvornost, inovativnost i kontakt s domaćinom, te naposljetku interaktivnost. Najvećim nedostatkom ponude kulturnog turizma Slavonije i Baranje ispitanici smatraju (nabrojeno od najvećeg prema najmanjem) – statičan sustav nacionalnog marketinga; nedovoljan broj brendiranih destinacija; neefikasna upravljačka struktura; neadekvatna destinacijska turistička infrastruktura; manjak kadra u turističkom i kulturnom sektoru; nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga; naslijeđena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju; rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u kućanstvima te ostalo.

Uz zaključak analize podataka eVistor sustava i rezultata anketnog istraživanja iz 2016. godine Hrvatsko društvo kulturnog turizma, u suradnji s partnerima, poziva jedinice lokalne i županijke uprave na izradu akcijskog plana kulturnog turizma.

Na kraju zahvaljujemo djelatnicima