UMREŽAVANJEM DIONIKA DO NOVIH PONUDA KULTURNOG TURIZMA

Hrvatsko društvo kulturnog turizma je u suradnji s Akademijom blata, iz etno sela Karanca, realiziralo kulturno – edukativni projekt izgradnje tradicionalne vučedolske kuće, s tri prostorije.

Kultura koja nosi ime Vučedolska kultura, a datira se u razdoblje od 3000 – 2400. god. pr. Kr., biti će uskoro prezentirana javnosti otvaranjem Muzeja vučedolske kulture, na Vučedolu, uz desnu obalu Dunava, kod Vukovara. U muzejskom postavu, osim ostalih visoko vrijednih arheoloških artefakata te nematerijalnih saznanja o životu Vučedolaca, biti će prezentirana i Vučedolska kuća, tradicionalno građena zaobljenih uglova i zidovima od pletera, obloženima glinom, s velikim ognjištem u sredini.

“Izazovi gradnje, te tradicionalne vučedolske kuće, bili su glavni pokretači uspostavljanja suradnje CroCulTour-a i Akademije blata iz etno sela Karanac u nedalekoj Baranji.”

Akademija blata, etno selo Karanac

Akademija blata, etno selo Karanac, detalj ručno izrađene cigle, Photo: Romulić & Stojčić multimedia studio

Akademija blata, etno selo Karanac, prikaz izgrađene baranjske kuće od ručno izrađene cigle, Photo: Romulić & Stojčić multimedia studio

Akademija blata primjenjiva je ekološka radionica kojom se grade zemljane kuće te se za izgradnju koriste tradicionalne tehnike, što podrazumijeva izradu cigle od ilovače, vode i pljeve, njihovo sušenje na suncu, izgradnju kude korištenjem samo prirodnih materijala, te pokrivanje krova trskom. Akademija se održava u selu Karanac, a na njoj sudjeluju umjetnici, turisti, lokalno stanovništvo i ostali. Baranjci iz Karanca su krenuli  putem prema Vučedolu, kako bi gradili kuću, ne tradicionalnu baranjsku, već onu vučedolsku, od blata i pruća. Radove je vodio Vladimir Škrobo – Bajo, vlasnik Baranjske kuće, u sklopu koje djeluje i Akademija blata.

Detalji okućnice Baranjske kuće, vrhunskog gastronomskog restorana, u srcu Baranje

Seljački život, kakav je nekoć bio, u suživotu sa prirodom ali i domaćim životinjama

Nezaobilazna Ulica zaboravljenog vremena, Baranjske kuće, nikoga ne ostavlja ravnodušnim

 Suradnja ove inovativne vrste, unosi kulturološku i edukativnu potencijalnu vrijednost u projekt. Nekoliko je ključnih komponenti iz kojih razloga, zbog:

  • potencijala spajanja udaljenih destinacija;
  • razvoja ponude proizvoda i usluga kulturnog turizma;
  • produženja trajanja turističkih paket aranžmana;
  • društvenog impakta na mikro razini među lokalnim stanovništvom, odnosno promoviranja destinacije na makro razini među potencijalnim i trenutnim inozemnim putnicima; 
  • uspostavljanja kvalitetnih suradničkih platformi među dionicama kulturno – muzejskih institucija i privatnog sektora.

Spajanjem destinacija, etno sela Karanac i arheološkog lokaliteta Vučedol,  sve do Vinkovaca, ukazuje se prilika za kreiranje arheološke turističke rute. Naime, sve tri destinacije vezane se poveznicama koje govore u prilog jedna drugoj.   S time je povezan i razvoj ponude kulturnog turizma, u trenutku kada se kulturni turizam gotovo uvijek prožima s ostalim vrstama selektivnih oblika turizma i čine neraskidiv modularni sustav. Kulturni turizam, osim što navodi putnika na neposredno istraživanje i doživljavanje posebnosti materijalne i nematerijalne kulturne baštine,  govori kroz kulturu gastronomije, enologije, edukacije i pripovjedanja. Stoga, pretpostavimo da je realizacija arheološke turističke rute od Vinkovaca, Vukovara do destinacije u Baranji logičan slijed sumiranja povijesno kulturoloških identiteta onih civilizacija koje su nastanjivale prostore istočne Hrvatske.  Prije promoviranja sličnih sadržaja na međunarodnim turističkim kartama potrebno je upoznati lokalnu zajednicu s posebnostima rute. Razlog? Unificirano, ujednačeno komuniciranje i prihvaćanje novih oblika promocije te pužanja turističkih usluga i unapređenje kvalitete gostoprimstva.  U konačnici, sinergija koja nastaje usljed kvalitetne suradnje između javnog i privatnog sektora rezultira stvaranjem afirmativnog receptivnog okruženja, uspostavljaju se suradičke platforme, poboljšava se kvaliteta i učinkovitost pri realzaciji projekata, itd.  Inovacija i društveni učinak su mjerljivi indikatori naprednosti onog društva koje je spremno u pravi trenutak odgovoriti na izazove i to pronalaženjem optimalnog rješenja za opće društveno dobro. Ali, ne samo to, inovacija je rezultat kreativnog pristupanja izazovu što rezultira dodanom vrijednosti proizvodu ili usluzi, u našem primjeru ponudi kulturnog turizma.

Početak izgradnje kuće s tri prostorije u Muzeju vučedolske kulture

U tijeku izgradnje nosećih zidova kuće. Tehnologija gradnje punog zida od pruća i blata j ovom prilikom izmjenjena. Naime, zidovi su građeni siporeksom, kako bi se omogućilo brže sušenje materijala u kontroliranim mikroklimatskim muzejskim uvjetima.

Vladimir Škrobo – Bajo, voditelj Akademije blata

U tijeku nanošenja slojeva blata.

Izgled izgrađene kuće u Muzeju vučedolske kulture. Preostajezavršna prezentacija muzejskog osoblja i kuća je spremna predočiti slike života Vučedolaca na arheološkom lokalitetu.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s