Europska unija je u travnju 2012. godine objavila Europski program za kulturu – radni plan za razdoblje 2012.-2014. – u kojoj stručnjaci govore o smjernicama kroz koje bi kulturne i kreativne industrije mogle doprinijeti transformaciji gospodarstva kroz primjenu užih specijalnosti. Grupa stručnjaka koja je izradila plan postavila je temelje svim postojećim i potencijalnim članicama Europske unije za funkcionalno korištenje kulturnih i kreativnih industrija u optimalnom lokalno – regionalnom razvoju.
Kulturne i kreativne industrije mogu postati alat za promoviranje kontroliranog i održivog razvoja gradova i zemalja Europske unije i pri tome u potpunosti doprinijeti Strategiji Europe 2020., što je razvoja strategija Europske unije za desetljeće u kojem živimo.
Kulturna i kreativna strategija su interdisciplinarna kulturna i ekonomska područja. Umjetnost i kultura su jezgra sistema kojeg okružuju kulturna i kreativna industrija dok ekonomija daje formu kulturnoj i kreativnoj industriji.
Kultura i umjetničko izražavanje te kultura i kreativne industrije osiguravaju izniman potencijal za lokalni, regionalni i nacionalni razvoj uslijed “spill -over” efekta na širu ekonomiju.

PREDNOSTI RAZVOJA KKI

1. Razvoj KKI-a doprinosi BDP-u

U 2003. godini prihod od europskog kulturno kreativnog sektora iznosio je 654 bilijuna eura. To znači da je dodatna vrijednost europskog gospodarstva iznosila za 2.6% više ukupnog BDP-a. Relativna važnost kulturno kreativnog sektora postaje jasnija kada se dodana vrijednost europskog BDP-a usporedi s ostalim industrijama. Na primjer, aktivnosti na tržištu nekretnina, jednom od razvojnih sektora europske unije, u posljednjih nekoliko godina dodaje vrijednost ukupnom europskom BDP-u za ukupno 2.1%, što je manje od doprinosa kulturno kreativne industrije. Ekonomski doprinos kulturnih i kreativnih industrija je veći i od doprinosa industrije hrane, pića i cigareta (1.9%), tekstilne industrije (0.5%), kemijske industrije (2.3%), itd. U 2004. godini minimalno 4.714 milijuna ljudi je bilo zaposleno u kulturno kreativnom sektoru, što predstavlja ekvivalent od 2.5% aktivno zaposlene populacije u 25 zemalja Europske unije, odnosno 1.171 milijun osoba je bilo zaposleno u sektoru kulturnog turizma. Brojke potvrđuju analizu većeg broja studija o zapošljavanju u kulturnom sektoru:
1. zapošljavanje u kulturi je u većem porastu nego ukupno zapošljavanje;
2. zapošljavanje u kulturnom sektoru je atipične prirode – govori se kako je ono preteča tržišta sutrašnjice. Tržište kulturnog sektora je fleksibilnije, ono je vođeno projektima, zahtjeva mobilnost i visoko kvalificirane ljudske resurse.

2. Utjecaj na lokalni i regionalni razvoj

Razvoj temeljen na kulturi važan je za regije u svim fazama razvoja – u regijama konvergencije, u kojima je potrebno podupirati infrastrukturni razvoj, ali jednako tako i u regijama koje su i u fazi konvergencije i u kompetitivnoj fazi, gdje se infrastruktura i lokalni resursi eksploatiraju kako bi se naglasile komparativne prednosti lokalne ekonomije i kako bi se stimulirala kreativnost i poduzetništvo. U mnogim regijama kreativni sektor ubrzano raste, nadilazeći razvoj već razvijenih sektora. U porastu je osmišljavanje novih vrsta business-a, u porastu je ostvaren prihod i broj zaposlenih, što govori o napuštanju standardnih tradicionalnih industrija. Mnogi gradovi i regije i pojedine članice Europske unije posjeduju određeni oblik strategije razvoja kreativnog sektora – fokus i detalji strategije međusobno variraju – u najrazvijenijim dijelovima regije promocija kreativnog sektora je dio strategije za industrije nematerijalnog kapitala, znanja. Osim dinamičnog i razvojnog potencijala, kreativni sektor ima nebrojeno puno raznovrsnih kvaliteta gledano iz perspektive lokalnog razvoja. Naime, kreativni sektor koristi široku lepezu užih specijalnosti na različitim operativnim razinama, djeluje društveno odgovorno i okolišno osjetljivo. U tehničkom smislu, kreativne aktivnosti često generiraju pozitivne pojavne oblike u područjima gdje su locirane. Kroz otvorenost i interaktivnost prema s ostalim disciplinama kreativni sektor podupire aglomeraciju i oformljivanje klastera što za cilj generira dodanu vrijednost lokalnom. Dugoročni i strateški pristup razvoju koji se temelji na kulturi je potreban lokalnoj i regionalnoj razini. Takva vrsta pristupa mora biti implementirana u razvojnu strategiju, onu koje je integrirana i izgrađena u partnerskom odnosu javnih vlasti, kulturnih organizacija – povezanim poslovnim interesom – i predstavnika civilnog društva.

3. Gospodarstvo, inovacije i društveni prosperitet

Kreativnost temeljena na kulturi osnovni je izdanak post industrijske ekonomije. Kompanija ne živi od uspješnih proizvodnih procesa, kontrole troškova i dobre tehnološke baze s ciljem konkurentnosti. Također, u svakoj kompaniji motivirani zaposlenici razvijaju jak i prepoznatljiv brand, kroz kreativne alate menadžmenta i njegove kreativne procese. Razvojem proizvoda i usluga se zadovoljavaju očekivanja građanstva, ali se i stvara potreba za njima. Kulturna kreativnost u tom dijelu odnosa s konzumentima je od velike pomoći.
Digitalna tehnologija igra važnu ulogu u nematerijalnoj ekonomiji, jer osigurava nove oblike društvene razmjene i doprinosi novim kreativnim izričajima. Kulturna produkcija – kroz glazbene, izdavačke i filmske medije – približava nove tehnologije potrošačima, omogućava razvoj novih tržišta i doprinosi digitalnoj pismenosti. Iz tih je razloga za industriju imperativ da susreće i stvara nove potrebe koje nisu isključivo temeljene na funkcionalnosti proizvoda već su temelje individualnih i društvenih želja i/ili potreba. U toj novoj paradigmi, marketing proizvoda i usluga jednako je važan kao i proizvodnja. Produktivnost na proizvodnoj razini više nije dovoljna za uspostavu konkurentne prednosti. Kulturno temeljena kreativnost je moćan alat koji norme i zakone preobraća u svoju korist. Kreativni pojedinci i umjetnici su ključni akteri toga sustava jer razvijaju nove ideje, metafore i poruke kojim djeluju na društveno umrežavanje i razmjenu iskustva. Kulturno temeljena kreativnost je ključni input u privatnom i civilnom sektoru poslovanja. Zahtjevi tih sektora su učinkovitije komuniciranje, doprinos inovativnoj proizvodnji, brandiranje, upravljanje ljudskim resursima i dvostrana komunikacija.
Kulturna produkcija – komunikacijski alat nabijen emocijama – sudjeluje u izražavanju/prikazivanju društvenog života od začetka ljudske vrste. Kulturno temeljena kreativnost igra ključnu ulogu u generiranju društvenih inovacija.