Implementiramo li u poslovanje dovoljno elemenata i alata kulturno kreativne industrije ili smo i dalje preopterećeni ukalupljenim načinom poduzetničkog razmišljanja i razvijanja poslovnih ideja kroz uobičajeni marketing miks?

 

 

Što znači biti kreativan, biti svjestan kulturne, povijesne i tradicijske baštine, kulturnih industrija? Kako pripadajuće elemente implementirati u realizaciju poslovne prilike? Gosti panela “Slavonija u srcu kulture i poduzetništva” u organizaciji CroCulToura govorili su upravo o tome.

 

Osječanka Ana Pejić-Riha, vlasnica Kapanejić komunikacija, Zagrepčanka Ivna Franić, vlasnica Rakijarnice d.o.o., te slavonsko-brodski partneri Tin Horvatin, tajnik udruge Zebrica i Krešimir Herceg, predsjednik Udruge Lima razgovarali su o poslovnoj strategiji, inovativnim rješenjima te o kreativnosti kao dodanoj vrijednosti u realizaciji projekta.

 

U ovom desetljeću biti na čelu konkurentnih subjekata znači postići dodatnu vrijednosti, uz već postojeću funkcionalnost i kvalitetu, pomoću alata kulturno-kreativne industrije (arhitektura, dizajn, film, video, video igrice, moda, lifestyle, umjetnost i zanati, performans, publikacije, gurmanizam i zabava).  Suradnja mnogobrojih interdisciplinarnih struka, kreativnih pojedinaca koji posjeduju specifične kreativne kompetencije, igra ključnu ulogu u stvaranju novih vrijednosti i kreativnih materijalnih i nematerijalnih sadržaja poslovnih subjekata.

Kreativna kompetencija je sposobnost kreiranja i razumijevanja estetski prihvatljivih oblika, odnosno proizvoda i usluga. Ta kompetencija omogućava razumijevanje odnosa u procesu stvaranja dodatne vrijednosti. Kompanije koje u svom opisu poslovanja nemaju implementirane alate kulturno – kreativne industrije i ne bave se kreativnim aspektom poslovanja zasigurno mogu imati benefit od primjene alata u oplemenjivanju proizvoda, funkcionalnosti i kvalitete.

Ivna Franić je, u suradnji sa partnerima i lokalnim institucijama grada Zagreba, začetnica eventa “Fuliranje kod uspinjače” u zagrebačkoj Tomićevoj ulici. Svjedoci smo vrlo uspješnog sljubljivanja popularnog i prepoznatljivog zagrebačkog žargonizma komercijalne komunikacije, prepoznatljive gradske lokacije i ugostiteljske ponude hrane i pića u vrijeme Adventa. Spoj svih elemenata ovog eventa je privukao veliki broj domaćih, ali i stranih turista. Dokaz je razvoja konkretnog biznisa koji vodi ka konkurentnoj prednosti kroz suradnju kreativnih tvrtki s lokalnim institucijama.

 

Suradnja osigurava ključni element važan za stvaranje konkurentnih prilika i dodane vrijednosti u promociji kontinentalne turističke destinacije. Tercijarna turistička djelatnost gospodarstva nije ništa drugo već plasiranje ponude i usluga određenih gospodarskih subjekata uz izraženu potrebu za implementacijom kulturno – kreativne industrije.