Ghisi opisuje trans-modernost kao “planetarnu viziju prema kojoj ljudi započinju uviđati kako smo svi (uključujući floru i faunu) spojeni u jedan sistem, zbog čega smo ovisni, ranjivi i odgovorni za Zemlju, nevidljivu živuću zajednicu”. To znači kako su ljudi svjesniji života i osjećaju kako trebaju živjeti u zajedništvu s drugim kulturama.

Trans-modernost je također opisana kao povrat vrijednosti i kritička analiza nakon razdoblja u kojem se događao tehnologijski razvoj. Trans-modernost se suprotstavlja beskrajnom ekonomskom razvoju i opsjednutosti sa materijalnim bogatstvom. Suprotno tomu promovira koncept kvalitetnijeg života kao mjerila napretka, što ujedno možemo povezati s turizmom. Ateljević ukazuje kako je turizam ključni indikator koji prikazuje globalnu promjenu u ljudskoj svjesnosti. “Turizam posebnih interesa” otkriva promjenu u načinu razmišljanja rastuće internacionalne i domaće populacije turista. Suvremeni turistički fenomen indicira novu vrstu razvoja globalne svjesnosti čovječanstva i zastrašujuće veliku političku snagu pomaka u javnoj strategiji turizma.

Nove tržišne spoznaje ukazuju da je trans moderni turizam obilježen pojavom “trend – setera” – educirane skupine turista/putnika upoznatih s pojmovima održivog putovanja, odnosno turizma, i koji se osjećaju ugodno u različitim kulturološkim okruženjima. Trans moderni putnik usvaja trans – moderne spoznaje i svjestan je posljedica globalnog ekonomskog razvoja na receptivna područja destinacijskog turizma. Trans moderni putnik razumije da sudjelovanjem u turizmu utječe na iscrpljivanje receptivne lokalne zajednice. On razumije vrijednost održivog načina poslovanja u turističkom sektoru i podupire principe održivosti okoliša, očuvanja baštine, kulturne raznolikosti i ljudske jednakosti. Ovaj segment putnika ima širi izbor putničkih ruta te bolji pristup informacijama na kojima temelje planove putovanja. Od putničkih događaja očekuju razmjenu iskustava u obliku zabave, edukacije, proživljenog napora i opuštanja.